Prikaži sadržaj
  1. I. Uvod (30m)
  2. II. Osnovno izvještavanje (60m)
  3. III. Osnove pripovijedanja (30m)
Resources

Osnovni alat / Pronalaženje priče orijentirane na rješenja

Novinarstvo orijentirano na rješenja unutar roka

Novinarka gošća saradnica

Lane Anderson (Lejn Anderson)

Lane Anderson je njujorška novinarka i viša predavačica pisanja na Univerzitetu New York. Ona se u velikoj mjeri bavila pitanjima socijalne pravde i siromaštva, a dobitnica je i brojnih nagrada Društva profesionalnih novinara, kao i stipendije za novinarstvo u oblasti zdravstva od USC Annenberg škole za novinarstvo.

Baviti se novinarstvom orijentiranim na rješenja kao sektorski novinar sa sedmičnim rokovima može izgledati zastrašujuć́e – ali posmatranje kroz rješenja može vam zapravo pomoći da brzo sklopite i napišete krać́e priče. Evo nekih metoda kako da novinarstvo orijentirano na rješenja uključite u svoje redovno izvještavanje sa 800 ili manje riječi.

1

Dobro istraživanje – pogotovo ako je longitudinalno i ima čvrsta, postepena “rješenja”, može vam dati osnovu za brzu i vjerodostojnu priču.

Dobra strana istraživanja, posebno kada su objavljena i prošla stručnu recenziju, jest to što su provjeru radili profesionalci. Istraživači su obično veoma sretni kada se piše o njihovim otkrićima i relativno je lako doći do njih i intervjuirati ih, a oni sami nisu dovoljno vješti da samostalno javnosti predstave svoje nalaze. Intervjuiranje drugih istraživača na istom prostoru ili onih koji su objavili drugačije nalaze može zaokružiti priču. Izvještavanje o uglednim istraživanjima, poput ovog, može predstavljati dobitak za sve strane – uključujući i čitalačku publiku koja ne može uvijek razumjeti otvorena pitanja Žurnala Američke medicinske asocijacije (JAMA).

2

Neprofitne organizacije se bave rješenjima, a izvještavanje o njima može izgledati previše neozbiljno ili poput PR-a.

Ne mora. Priča koja se zasniva na radu nekoliko neprofitnih organizacija može biti osnova za priču orijentiranu na rješenja sve dok iznosite stavove “za i protiv” i razgovarate ne samo s pružaocima usluga, već i sa onima koji navodno imaju koristi. Uradite istraživanje tako da imate uvid i u nedostatke bilo kog rješenja – imajte na umu da rješenja nisu besprijekorna. Naprimjer, ova priča i ova priča izvještavaju o neprofitnim programima koji pomažu ljudima sa niskim prihodima da kupe mobilne kuće kao oblik pristupačnog stanovanja. U ovim pričama se također govori o problemima i potencijalnim nedostacima ovog pristupa – da vlasništvo nad prikolicama može biti i zloupotrijebljeno u nekim situacijama. Jednostavno uključivanje obje strane pojašnjava odgovor i izbjegava prenaglašavanje i pretjerivanje.

3

U redu je ako priča iznosi samo jedan dio rješenja.

Većina zaista ozbiljnih problema nema neko veliko, lako rješenje; zbog toga su ozbiljni problem teški. Lako je misliti da morate naći savršeno ili potpuno rješenje – ali do njega se rijetko dolazi. Umjesto toga, slobodno pišite o djelimičnim rješenjima, priznajući da je njihov domet ograničen i da zahtijevaju još rada, a da se napredak može dostići postepeno. Naprimjer, uzmite ovu priču o “mobilnoj” postnatalnoj njezi koja se majkama osigurava kod njihovih kuća tako da ne moraju trošiti vrijeme na putovanje do ljekara u Camden, New Jersey. Da li bi to svuda moglo funkcionirati i da li to rješava problem svim mamama u okolini? Ne. Da li se pomaže velikom broju ljudi ovom malom, ali pametnom novinom? Da.

4

Slično tome, ne odbacujte priče o rješenjima koja nisu uspjela.

Nije vaš posao da pronađete “rješenje” – prihvatite neuspjehe kao dio pronalaženja najbolje prakse i rješenja. Naprimjer, uzmimo ovu priču o školskim oblastima u Yonkersu, u New Yorku, gdje je grad pokušao motivirati srednjoškolce da idu na fakultet. Program pristupa fakultetima bio je veliki uspjeh – s obzirom na to da je preko 85% studenata primljeno – uglavnom na fakultet u lokalnoj zajednici. U čemu je štos? Poslije godinu, otkrili su da su skoro svi ti studenti odustali. Uključivanje neuspjeha ustvari čini priču o pristupu fakultetima preciznijom i potpunijom. Zašto su studenti odustali? Koja se inicijativa treba pokrenuti da bi se djeca ne samo upisala na fakultet, već da im se pomogne da ga i završe? Ovo izvještavanje o rješenju je temeljitije jer sadrži nedostatke i propuste.

5

Ne bojte se da “postavite” priču kada izvještavate o nekoj oblasti

Saznat ć́ete više o najboljim praksama i rješenjima dok razvijate svoju specijalnost ili oblast koja vas zanima. U redu je raditi kraće priče o dijelovima rješenja velikog problema – čak možete da ih osmislite kao mini serijal. Naprimjer, trgovina ljudima je veliki problem, kome se može pristupiti na više načina. Ova priča istražuje zakonska rješenja za seksualnu eksploataciju. Priča koja je uslijedila istražuje intervencije i pronalaženje rješenja za smještaj žrtava seksualne eksploatacije. U redu je da pustite da se rješenja razvijaju i da sa sobom vodite čitaoce – ne morate sve prikazati u jednoj, ukupnoj priči.

6 Comments

  • Joel Viets

    I love the fact that #4 is to not discard solution stories that have failed. One saying I've grown up with is that failure can be one of the best teachers. We can learn what happened or went wrong looking back. Not only that, what may seem like its a closed book for a story now could be worth revisiting in a year to see if the data and solution still hold up, or if there has been another turn in story that could be revisited.

  • Rin Thomas

    Including a link or annotations back to the "10 questions" would make it easier for people to refresh their memory and help people retainthose basic tenets of solutions journalism

  • Sam Paquette

    What's a "beat" and what are "our “10 questions”"?

  • Rasheed Adebiyi

    Good insight on doing SOJO. Thanks for this.

  • Mary Agoyi

    Thank you so much for this. I've really been holding off on the Not-For-Profit and Social Entrepreneurship coverage, but this ahs given me an holistic approach to it, which I would apply henceforth.

  • Chidindu Mmadu-Okoli

    Great

Resources

PROCJENJIVANJE I KORIŠTENJE DOKAZA

U našem Health Guideu i na našim obukama koristimo priču Kylea Hopkins (Kajl Hopkins) objavljenu u Anchorage Daily Newsu. Ta priča je odličan odgovor na pitanje “Mogu li se baviti novinarstvom orijentiranim na rješenja kada nema ili je vrlo malo dokaza o uspjehu?”. Ova priča govori o programu koji nema nikakvu formalnu ocjenu. Ali je ipak sjajna priča. Objašnjavamo kako je Kyle Hopkins ovu priču učinio preciznom i uvjerljivom bez ovakvih dokaza.

SIMPLE SOJO STORIES

Here are examples of local, short, uncomplicated solutions coverage.

Uključivanje pristupa ka rješenjima u kratke priče

Novinarstvo orijentirano na rješenja i istraživanje